Biste li mogli ne\u0161to re\u0107i o Novoj Hrvatskoj Desnici za poljske \u010ditatelje?<\/b><\/p>\n
Novu Hrvatsku Desnicu osnovali smo 1994, nakon mojega raskida s Hrvatskom strankom prava (HSP), tada pod vodstvom Dobroslava Parage. Do\u0161ao sam u sukob s Paragom zbog njegovih sumnjivih veza na Zapadu, suradnje s hrvatskom ljevicom i pretvaranja politike u sudska tu\u017eakanja. Nova Hrvatska Desnica nastala je na temelju ideja hijerarhije i autoriteta, elitizma i stegovnosti, hrvatskog dr\u017eavotvornog nacionalizma, te organske Europe suverenih nacionalnih dr\u017eava, umjesto mehani\u010dkog i nadnacionalnog ustroja ove sada\u0161nje judeo-masonske, tehno-birokratske, nenarodne i protunarodne \u201eeuropske unije\u201c, koja je vi\u0161e i afri\u010dka i azijska, i ameri\u010dka i \u017eidovska, negoli \u0161to bi bila uistinu europska. Novoj Desnici Tu\u0111manov je re\u017eim, kao prvoj politi\u010dkoj stranki, uskratio registraciju, i to kr\u0161e\u0107i vlastite zakone. Mi svejedno djelujemo u nekoj vrsti poluilegale, i pripremamo se za pravi trenutak koji \u0107e nastupiti.<\/p>\n
Koji mislioci su imali osobit utjecaj na ideje \u0161to ih zastupate?<\/b><\/p>\n
Od najranije mladosti razvijao sam svoje ideje, filozofske i politi\u010dke, i vrlo brzo otkrio sam svoju duhovnu srodnost s grandioznom figurom Friedricha Nietzschea. Nakon vrlo kratkog, ubrzanog procesa osloba\u0111anja od marksizma, pozitivizma, komunizma, liberalizma i demokracije, u\u010dvrstio sam svoje zrelo stajali\u0161te ponajprije u dijalogu s misliocima kao Platon, Plotin, Schelling, Schopenhauer, Spengler, Weininger, Evola… U politici, bliski su mi bili predstavnici desno-konzervativnih, monarhisti\u010dkih, fa\u0161isti\u010dkih strujanja, razli\u010diti neofa\u0161izmi, Konzervativna Revolucija, Nouvelle Droite.Sve je to uklju\u010deno i u duhovnu platformu Nove Hrvatske Desnice.<\/p>\n
Kako izgleda situacija s nacionalisti\u010dkim pokretima u Hrvatskoj? \u010cime se te hrvatske skupine razlikuju od europskih nacionalista?<\/b><\/p>\n
Od konzervativnih, desnih, nacionalisti\u010dkih strujanja i udruga, stranaka i pokreta, osim Nove Hrvatske Desnice, na prvom mjestu treba spomenuti tradicionalnu Hrvatsku stranku prava. Na \u017ealost, kao i u svojoj starijoj fazi (u XIX stolje\u0107u i po\u010detkom XX stolje\u0107a), ona je i nakon obnove 1990 razbijena u niz frakcija, a mnogobrojni poku\u0161aji njezina ujedinjenja do danas su ostali bez uspjeha. Prava\u0161i su danas uglavnom prihvatili \u010dinjenicu smanjenog hrvatskog tla u okviru u\u017ee Hrvatske, takozvane \u201erepublike Hrvatske\u201c. Neke prava\u0161ke frakcije, osobito njihova mlade\u017e, radikalnije su i pokazuju volju za suradnjom s europskim nacionalistima. Od 2011 autonomno djeluje i udruga mlade\u017ei DOM (Dr\u017eavotvorni odbor mlade\u017ei). Za razliku od nas u Novoj Desnici i od DOM-a, nacionalisti\u010dke organizacije nisu jo\u0161 dostatno svjesne potrebe onoga \u0161to ja zovem Nacionalisti\u010dkom internacionalom, u prvom redu na europskom planu.U tu\u0111manovskoj stranki Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja je zaslu\u017ena za obnovu hrvatske dr\u017eave 1990, a koja danas zapravo okuplja demokratski lijevi centar, i u svojoj politici prili\u010dno se kompromitirala, zadr\u017eao se na pokrajinskoj i lokalnoj razini jedan broj dosljednijih nacionalista i desni\u010dara.U Hrvatskoj djeluje i odre\u0111en broj desni\u010darskih intelektualaca, publicista i pisaca, kao Tomislav Suni\u0107, Hrvoje Lorkovi\u0107, Jure Vuji\u0107. I ja sam objavio desetak knjiga s hrvatskom i desni\u010darskom problematikom.<\/p>\n
\u0160to dr\u017eite o ostav\u0161tini usta\u0161kog pokreta i Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske? Kakvu ulogu je taj pokret imao u hrvatskoj povijesti?<\/b><\/p>\n
Usta\u0161ki pokret ima jedinstvenu zaslugu da je 1941, izravno nakon iskustva s velikosrpskom monarhisti\u010dkom Jugoslavijom, do tada najgoreg nacionalnog poni\u017eenja u hrvatskoj povijesti, obnovio hrvatsku dr\u017eavu i proveo nacionalnu revoluciju. Osim toga, ta je dr\u017eava, u onim uvjetima, za\u010dudno dobro funkcionirala. Usta\u0161ki pokret za sve zdrave hrvatske nacionaliste ostao je neuni\u0161tivom legendom. Danas, u novim uvjetima, moramo u njemu razdvajati ono \u0161to je mrtvo, \u0161to je ostalo vezano za povijesne okolnosti sredine pro\u0161loga stolje\u0107a, od onoga \u0161to je jo\u0161 uvijek \u017eivo i vodi nas naprijed.<\/p>\n
\u0160to mislite o Franji Tu\u0111manu i njegovoj politi\u010dkoj djelatnosti?<\/b><\/p>\n
Franjo Tu\u0111man svakako je va\u017ena povijesna figura. On je jedini znao i uspio povoljne okolnosti sloma komunizma i oslabljenosti posttitovske Jugoslavije iskoristiti za obnovu hrvatske dr\u017eave. U njegove velike pogrje\u0161ke spada to, da je preuzeo hrvatske granice iz vremena jugo-federacije, iako je kroz rat, \u0161to su nam ga nametnuli Srbi, Hrvatsku mogao znatno pro\u0161iriti i povratiti podru\u010dja izgubljena 1945. Osim toga, Tu\u0111man je nepromi\u0161ljeno i nekriti\u010dno preuzeo zapadnja\u010dki model liberalne demokracije i kapitalisti\u010dkog gospodarstva. I jedno i drugo stvorili su nam velike nevolje i sada\u0161nju katastrofalnu krizu. Iz komunizma trebalo je izlaziti postupno, te zadr\u017eati prihvatljive formalne strukture i obilje\u017eja, kao \u0161to su jaka dr\u017eava i vojska, autoritet i disciplina, jednostrana\u010dki sustav, kao i suverenitet i neutralnost kakve je u\u017eivala Titova Jugoslavija.To je onda postupno i oprezno trebalo\u00a0 reformirati, uklanjanjem \u0161tetnog i nadvladanog balasta. Budu\u0107i da Tu\u0111man nije bio spreman takav zahvat obaviti u pogodni \u010das, ubudu\u0107e \u0107e nam sve to biti mnogo te\u017ee.<\/p>\n
Kak ocjenjujete aktualni geopoliti\u010dki polo\u017eaj Hrvatske? Da li su prema Vama nu\u017ene teritorijalne promjene u regiji?<\/b><\/p>\n
Geopoliti\u010dki polo\u017eaj, po definiciji, te\u0161ko se mo\u017ee odre\u0111ivati aktualnostima. Naime, geopolitika upravo pretpostavlja da je zemljopisni smje\u0161taj jednoga naroda trajna determinanta njegova nacionalno-politi\u010dkog usuda. Hrvatska je smje\u0161tena u srednjoj i jugoisto\u010dnoj Europi, ali i na Jadranu. Osim toga, ona je povijesna razdjelnica Istoka i Zapada. U na\u0161em dijelu Europe (da ovom prigodom ne ulazim u niz manje ili vi\u0161e ozbiljnih, manje ili vi\u0161e slo\u017eenih teritorijalnih problema diljem \u010ditavoga kontinenta), postoje prijepori oko razgrani\u010denja Hrvatske sa svojim susjednim zemljama. Najve\u0107i je problem sa Srbijom. Iz aspekta etni\u010dkog i povijesnog principa, u velikosrpskoj Jugoslaviji pod okupacijom su bila slijede\u0107a hrvatska podru\u010dja: Bosna i Hercegovina, Sand\u017eak, Isto\u010dni Srijem, Ba\u010dka, Boka Kotorska, te neka manja podru\u010dja u Hrvatskom podunavlju. Problem je u tome da je tijekom povijesti, a osobito u Jugoslavijama pod srpskom dominacijom, dobar dio tih podru\u010dja posrbljen, i da bi pod sada\u0161njim okolnostima njihovo pripajanje zna\u010dilo bitnu promjenu etni\u010dkog sastava Hrvatske, koja bi postala vi\u0161enarodnom dr\u017eavom. Kako sada stoje stvari, dakle, ako se te okolnosti dugoro\u010dno ne bi mogle izmijeniti u hrvatsku korist, morat \u0107e se razmi\u0161ljati o nekoj vrsti kompromisa, u prvom redu podjelom Bosne i Hercegovine izme\u0111u Hrvatske i Srbije. Ali, kompromise na\u010delno valja izbjegavati, kad god je to mogu\u0107e.<\/p>\n
Ante Star\u010devi\u0107 je tvrdio, da su bosanski muslimani najbolji dio hrvatskoga naroda. Sla\u017eete li se s tom tvrdnjom? Kakvi bi trebali biti odnosi izme\u0111u Bo\u0161njaka i Hrvata?<\/b><\/p>\n
Dana\u0161nja Bosna i Hercegovina su protektorat fantomske \u201emedjunarodne zajednice\u201c, \u0161to \u0107e re\u0107i, judeo-masonske globokratske nadvlade. Odu li protektorske snage, opet mo\u017ee buknuti bellum omnium<\/i> contra omnes<\/i>, koji \u0107e vjerojatno rezultirati spomenutom podjelom. Slu\u017ebena verzija govori o \u201etri naroda\u201c u toj zemlji. Ali u njoj, u najboljem slu\u010daju, mogu \u017eivjeti dijelovi naroda: hrvatskog i srpskog. Bo\u0161njaci, muslimani, koji su se u zadnjih stotinjak godina razli\u010dito deklarirali i osje\u0107ali, sada su se odlu\u010dili za \u201ebo\u0161nja\u010dku\u201c formulu. Nju shva\u0107aju razli\u010dito: kao poseban bo\u0161nja\u010dki etnikum, kojemu se unatrag konstruira zasebna etnogeneza, ili pak kao dr\u017eavnu naciju Bosne i Hercegovine, kojoj bi mogli pripadati i Hrvati i Srbi. Ovi to, dakako, niti ne pomi\u0161ljaju. Bo\u0161njaci-muslimani najve\u0107im dijelom\u00a0 potomci su Hrvata (katolika i dualisti\u010dkih bogumila) prevedenih na Islam. Bosansko-hercegova\u010dki Srbi najve\u0107im dijelom potomci su vla\u0161kih i drugih pravoslavaca, koje je Srpska pravoslavna crkva, pro\u0161irena izvan granica stvarne Srbije, proglasila Srbima, i tako su generacijama odgajani. Danas se Bo\u0161njaci i Srbi u BiH te\u0161ko mogu vratiti u hrvatski korpus. To je dugotrajni proces, ako i bude na dulje staze mogu\u0107. U ovom trenutku u Bosni i Hercegovini izgleda neizbje\u017eivom podjela teritorija izme\u0111u tri elementa, a budu\u0107nost je otvorena.<\/p>\n
\u0160to mislite o dana\u0161njim odnosima izme\u0111u Hrvata i Srba? \u0160to bi trebalo promjeniti u ovom podru\u010dju? Da li bila bi mogu\u0107a suradnja hrvatskih i srpskih nacionalista?<\/b><\/p>\n
Hrvati i Srbi, unato\u010d nekih povr\u0161nih ili prividnih sli\u010dnosti, mo\u017eda su dva naroda najrazli\u010ditija na svijetu. I to po svojim posve opre\u010dnim mentalitetima, nacionalnim karakterima, koji su nastali temeljem rasno-etni\u010dkih, povijesno-politi\u010dkih, kulturno-civilizacijskih razlika. pa su se prenosili tisu\u0107u i pol godina naslije\u0111em, odgojem, kulturom, nacionalnim \u017eivotom, sve do danas. Hrvatsko-srpski sukob dubok je i trajan, i potje\u010de iz sredine XIX stolje\u0107a, kada se pojavio moderni velikosrpski nacionalizam. Od tada, Hrvati i Srbi su vi\u0161e puta ratovali, zbog Jugoslavije, zbog svojih teritorijalnih prijepora, zbog uloge hrvatskih Srba koji su, kao beogradski petokolona\u0161i, te\u017eili dr\u017eavi u dr\u017eavi, te kona\u010dnom pripojenju Srbiji. A i to se zadr\u017ealo sve do danas. Svim tim izazovima sada\u0161nja liberalno-demokratska Republika Hrvatska, \u010dija je marionetska vlast samo produ\u017eena ruka stranih sredi\u0161ta mo\u0107i, nije dorasla. Mi, na radikalno i ekstremno desnom krilu, svega smo toga svjesni, ali vi\u0161e po\u0161tujemo iskrene srpske nacionaliste nego dvoli\u010dne i meku\u0161ne srpske liberale, obo\u017eavatelje \u201eeuropske unije\u201c ba\u0161 poput onih hrvatskih. S tim nacionalistima razgovaramo, polemiziramo, i tra\u017eimo dodirne to\u010dke, s obzirom na zajedni\u010dkog nam neprijatelja i na preustroj na\u0161ega bijelog kontinenta.<\/p>\n
Znate li neke poljske nacionalne mislioce i djelatnike? Koji od njih imaju mi\u0161ljenje sli\u010dno Va\u0161emu?<\/b><\/p>\n
Bez obzira na njihove razlike, imam manje ili vi\u0161e dodirnih to\u010daka s va\u0161im istaknutim mu\u017eevima kao \u0161to su vo\u0111a poljske Falange<\/i>, Boles\u0142aw Piasecki, veliki nacionalni junak J\u00f3zef Pilsudski te general Wojciech pl. Jaruzelski, \u010diji sam vojni udar koncem 1981 me\u0111u prvima do\u017eivio kao hrabru, odlu\u010dnu i patriotsku gestu. Uop\u0107e je, za razliku od Hrvata, kod Poljaka i me\u0111u komunistima patriotizam, pa\u010de nacionalizam, uklju\u010duju\u0107i i beskompromisan otpor \u017eidovsko-cionisti\u010dkim infiltratima, bio ne\u0161to samorazumljivo. Tako da, u poljskim uvjetima, osobito ne \u010dudi kasnija kolaboracija jednoga Piaseckoga s komunisti\u010dkom partijom, na temelju zajedni\u010dkih nacionalnih pozicija. Uostalom, i mimo nacionalne politike, \u0161tujem poljske genije u svim oblastima: skladatelja Chopina, slikara Matejka, spisatelje Mickiewicza, Sienkiewicza i Reymonta. Imali ste i vrsne filozofe, kao Tarski, Kotarbi\u0144ski, Ko\u0142akowski, premda ne dijelim njihove pozitivisti\u010dke odnosno marksisti\u010dke nazore. Katoli\u010dkog filozofa Boche\u0144skog i osobno sam upoznao u Njema\u010dkoj.<\/p>\n
U poljskoj politi\u010dkoj tradiciji XX stolje\u0107a su se pojavile koncepcije stvaranja srednjoeuropske federacije, koja bi osigurala geopoliti\u010dku nezavisnost toj regiji. Da li bi se, prema Vama, Hrvatska mogla priklju\u010diti takvoj federaciji?<\/b><\/p>\n
Kada do\u017eivi kona\u010dni debakl i bude sru\u0161en, te se raspadne, ovaj monstrum od europske unije, ja o\u010dekujem da \u0107e Europa krenuti k povezivanju na autenti\u010dnim nacionalnim temeljima. Tu \u0107e biti mjesta i za Poljsku i za Hrvatsku, bez potrebe da se takva Europa dalje dijeli na regije, kakva bi recimo bila i srednja Europa. Naravno da \u0107e neke nacionalne dr\u017eave biti me\u0111usobno bliskije nego druge, zbog srodnosti podrijetla (krakovska Bijela Hrvatska!), kulture ili tradicije.<\/p>\n
Koje je Va\u0161e mi\u0161ljenje o ideji jugoslavizma? Kako ocjenjujete period, u kojem Hrvatska je bila dio Jugoslavije (prije i poslije Drugog Svjetskog Rata)?<\/b><\/p>\n
Jugoslavizam je ideologija koja je nastala u vrijeme kada su narodi, nazvani \u201ejugoslavenskima\u201c, ve\u0107 odavna bili formirani u posebne, razli\u010dite, pa i suprotstavljene nacije, koje se vi\u0161e nikako nisu mogle stopiti u neki amalgam. Jugoslavenska je ideja hrvatskog podrijetla. U doba sloma Austrougarske monarhije nakon I Svjetskog rata, neki su Hrvati vjerovali da bi oslon na Srbiju i zajedni\u0161tvo s njom mogli Hrvatsku spasiti od strane pogibli, a navlastito od talijanskih pretenzija na Dalmaciju. Srbi su kao nacionalisti isprva zazirali od jugoslavizma, da bi potom zaklju\u010dili kako \u0107e upravo Jugoslavija biti dobar okvir za realizaciju velikosrpskog projekta. U obje Jugoslavije, monarhisti\u010dkoj i komunisti\u010dkoj, dominirali su Srbi, a Hrvati su bili kao narod potla\u010deni. Oba puta Jugoslavija je propala u krvi, a Hrvati su obnovili svoju samostalnu dr\u017eavu: 1941 i 1991. Danas je jugoslavenska ideja uglavnom mrtva i u Srbiji, kojoj je donijela najve\u0107e koristi.<\/p>\n
U \u017eivotopisu na Va\u0161im blogu mo\u017eemo \u010ditati, da ste se odgajali „u anacionalnoj obitelji, vjerojatno njema\u010dko-mad\u017earsko-\u017eidovskog podrijetla”. Dakle, kako ste postali hrvatskim nacionalistom?<\/b><\/p>\n
Hrvatskim nacionalistom postao sam \u017eivu\u0107i u Beogradu. Ro\u0111en sam u hrvatskom glavnom gradu Zagrebu, no vrlo brzo moj otac, koji je bio \u010dasnik jugoslavenske vojske, premje\u0161ten je u Beograd. Tamo sam pro\u0161ao \u0161kole i zavr\u0161io studij filozofije. U Beogradu osjetio sam duh velikosrpskog mini-imperijalisti\u010dkog nacionalizma, koji se izrugivao Hrvatskoj i Hrvatima. Prisjetio sam se svojega hrvatskog zavi\u010daja i materinskog jezika, do\u017eivio pravednost hrvatske borbe za samostalnu dr\u017eavu i shvatio da nacija i nacionalizam predstavljaju bitne komponente ljudskosti. Kao vrlo mlad \u010dovjek, naime, bio sam posve neosjetljiv na ono nacionalno, i priznavao sam samo pojedinca i nekakvo nebulozno i apstraktno \u201e\u010dovje\u010danstvo\u201c. Srbi su me od te sljepo\u0107e, hvala Bogu, zauvijek izlije\u010dili.<\/p>\n
\n<\/i>Da li biste htjeli ne\u0161to poru\u010diti \u010ditateljima Xportal.pl?<\/b><\/p>\n
\u010citateljima Va\u0161ega portala, svim poljskim radikalnim desni\u010darima i nacionalistima, \u010ditavom velikom poljskom narodu, \u017eelim da borbeno i uspje\u0161no prebrode sve pote\u0161ko\u0107e izazvane sada\u0161njim nametnutim, nenarodnim re\u017eimom teroristi\u010dko-dekadentne liberalne parlamentarne demokracije i \u010dlanstva u kozmopolitskoj i oligarhijskoj \u201eeuropskoj uniji\u201c. I \u017eelim Poljskoj pravu vladavinu kakvu zavrije\u0111uje, kako bi zauzela mjesto koje joj pripada u budu\u0107em pravednom, organskom i harmoni\u010dnom europskom poretku.<\/p>\n
Hvala lijepa za odgovore na na\u0161e pitanja.<\/b><\/p>\n
Intervjuirao je Micha\u0142 G\u00f3rski.<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Biste li mogli ne\u0161to re\u0107i o Novoj Hrvatskoj Desnici za poljske \u010ditatelje? Novu Hrvatsku Desnicu osnovali smo 1994, nakon mojega raskida s Hrvatskom strankom prava […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7411,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false,"jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false}}},"categories":[1],"tags":[727],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p5dyvz-22X","jetpack-related-posts":[{"id":1384,"url":"https:\/\/xportal.press\/?p=1384","url_meta":{"origin":7871,"position":0},"title":"USA: 9\/11 jako pretekst do wojny z Iranem","date":"18 grudnia 2011","format":false,"excerpt":"W\u0142adze Stan\u00f3w Zjednoczonych po raz kolejny wykorzystuj\u0105 ten sam pretekst do wojny. S\u0105d Federalny na Manhattanie uzna\u0142, \u017ce w\u0142adze Iranu pomaga\u0142y terrorystom w dokonaniu zamach\u00f3w 11 wrze\u015bnia 2001 roku. S\u0105d podj\u0105\u0142 tak\u0105 decyzj\u0119 z powodu nieobecno\u015bci oskar\u017conych, donosi Lenta.ru z powo\u0142aniem si\u0119 na gazet\u0119 \u201eNew York Times\u201d. W\u015br\u00f3d oskar\u017conych znalaz\u0142\u2026","rel":"","context":"In "Informacje"","img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":4002,"url":"https:\/\/xportal.press\/?p=4002","url_meta":{"origin":7871,"position":1},"title":"Rosja: Zdemaskowano szpiega USA","date":"6 kwietnia 2012","format":false,"excerpt":"Rosyjski pu\u0142kownik w stanie spoczynku W\u0142adimir \u0141azar, zatrudniony w federalnym urz\u0119dzie ds. kartografii, zosta\u0142 oskar\u017cony o sprzeda\u017c s\u0142u\u017cbom specjalnym USA tajnych map topograficznych Rosji \u2013 napisa\u0142 4 kwietnia dziennik \u201eKommiersant\u201d. Wed\u0142ug gazety na \u015blad \u0141azara naprowadzi\u0142 \u015bledczych zatrzymany w grudniu 2008 r. programista Giennadij Sipaczow, kt\u00f3ry przez internet przekazywa\u0142 strukturom\u2026","rel":"","context":"In "Informacje"","img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":38467,"url":"https:\/\/xportal.press\/?p=38467","url_meta":{"origin":7871,"position":2},"title":"USA: Biden grozi Chinom, powo\u0142uj\u0105c si\u0119 na jakie\u015b \u201emi\u0119dzynarodowe zasady\u201d","date":"4 grudnia 2020","format":false,"excerpt":"Joe Biden wezwa\u0142 w czwartek Chiny do post\u0119powania zgodnie z \"mi\u0119dzynarodowymi normami\". Jednocze\u015bnie powt\u00f3rzy\u0142, i\u017c nie zamierza od razu po obj\u0119ciu urz\u0119du znosi\u0107 ce\u0142 na\u0142o\u017conych na ChRL przez prezydenta Donalda\u00a0Trumpa.\u00a0 Podczas pierwszego od wyborczej wygranej wsp\u00f3lnego wywiadu Bidena i\u00a0Kamali\u00a0Harris prowadz\u0105cy rozmow\u0119 dziennikarz CNN\u00a0Jake\u00a0Tapper\u00a0zapyta\u0142\u00a0czy Chiny powinny zosta\u0107 ukarane za swoj\u0105 polityk\u0119\u2026","rel":"","context":"In "Informacje"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/xportal.press\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/5f3ff33b42f43f001ddfe567.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":16695,"url":"https:\/\/xportal.press\/?p=16695","url_meta":{"origin":7871,"position":3},"title":"Warszawa: Wystawa prawdy u OBWE","date":"26 wrze\u015bnia 2014","format":false,"excerpt":"Skrajne oburzenie polskich i ukrai\u0144skich medi\u00f3w g\u0142\u00f3wnego nurtu wywo\u0142a\u0142a wystawa zdj\u0119\u0107 pokazuj\u0105cych skutki ukrai\u0144skiej akcji pacyfikacyjnej przeciwko Noworosji, eksponowana w trakcie warszawskiej konferencji Organizacji Bezpiecze\u0144stwa i Wsp\u00f3\u0142pracy w Europie maj\u0105cej miejsce w hotelu Sofitel Victoria. Przed sal\u0105 obrad wystawiono fotografie m.in. cywilnych ofiar ukrai\u0144skiej \"operacji antyterrorystycznej\", z podpisami lakonicznie je\u2026","rel":"","context":"In "Informacje"","img":{"alt_text":"021ed14410014f8d637d5546286ef1dc","src":"https:\/\/i0.wp.com\/xportal.press\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/021ed14410014f8d637d5546286ef1dc.jpg?resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":24394,"url":"https:\/\/xportal.press\/?p=24394","url_meta":{"origin":7871,"position":4},"title":"Polska: Gdzie stoi Balcerowicz?","date":"5 lutego 2016","format":false,"excerpt":"Leszek Balcerowicz, grabarz polskiej gospodarki, postanowi\u0142 zaapelowa\u0107 do\u00a0spo\u0142ecze\u0144stwa, by zacz\u0119\u0142o t\u0142umniej uczestniczy\u0107 w demonstracja organizowanych przez \"Komitet Obrony Demokracji\". Jak powiedzia\u0142 w TVN24 - \"Sam uczestnicz\u0119 w demonstracjach KOD-u. To obywatelski obowi\u0105zek. Mniej narzekania, wi\u0119cej dzia\u0142ania.\u00a0Dobrze, \u017ce cz\u0119\u015b\u0107 spo\u0142ecze\u0144stwa dostrzega zagro\u017cenia i w spos\u00f3b zorganizowany przeciwstawia si\u0119 tym zagro\u017ceniom\". Zdaniem\u2026","rel":"","context":"In "Informacje"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/xportal.press\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/balcerowicz.jpg?fit=620%2C447&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":12518,"url":"https:\/\/xportal.press\/?p=12518","url_meta":{"origin":7871,"position":5},"title":"Polska: ABW \u015bciga Macierewicza za WSI","date":"16 lutego 2014","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0 Zbigniew Jask\u00f3lski, rzecznik prasowy Prokuratury Apelacyjnej w Warszawie, poinformowa\u0142, i\u017c wp\u0142yn\u0119\u0142o do niej ju\u017c 20 za\u017cale\u0144 na grudniow\u0105 decyzj\u0119 o umorzeniu \u015bledztwa w sprawie nieprawid\u0142owo\u015bci przy opracowywaniu raportu z weryfikacji Wojskowych S\u0142u\u017cb Informacyjnych w 2007 r. Jedno z za\u017cale\u0144 wystosowa\u0142a Agencja Bezpiecze\u0144stwa Wewn\u0119trznego. Wed\u0142ug Agencji by\u0142y szef komisji weryfikacyjnej\u2026","rel":"","context":"In "Informacje"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/xportal.press\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/abw-logo1-258x300.jpg?resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7871"}],"collection":[{"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7871"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7871\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7871"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7871"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/xportal.press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}